8th International Inter University Scientific Meeting
Academy of Studenica
NEW TRENDS IN DIAGNOSTICS AND THERAPY OF MALIGNANT TUMORS
Organizer: Institute of Oncology Sremska Kamenica, Yugoslavia
Co-organizers:
Institute for Oncology and Radiology, Belgrade, Yugoslavia;
"Aristotel School", Thessaloniki, Greece
President: Prof.Dr. Vladimir Vit. Baltić
ISSN 1450-708

Content
5 /2001
 
RADIOIMMUNOTHERAPY IN ONCOLOGY
M. Malešević
Department for Nuclear Medicine, Institute of Oncology, Sremska Kamenica, Yugoslavia
 
  ABSTRACT
Na primeni radioimunoterapije (RIT) naučnici rade oko 30 godina i još uvek je ova terapija u eksperimentalnoj fazi i u fazi kliničkih ispitivanja. Danas se ona primenjuje u velikim, bogatim nuklearno medicinskim i onkološkim centrima u americi i u Zapadnoj Evropi. Cilj rada je da se objasni šta je RIT, na kom principu se zasniva i kakva je njena klinička primena, prema literaturnim podacima. radiimunoterapija podrazumeva obeležavanje specifičnih monoklonalnih antitela (SMA) za određene vrste malignih tumora, alfa i beta emiterima, čime se postiže maksimalno uništenje ćelija tumora, radiacijom, a da pritom nisu oštećene somatskle ćelije. Princip terapije malignih tumora radioaktivnim izotopima je ugrađivanje radionuklida u tumorsku ćeliju u tolikoj količini da se postigne letalna doza radijaciom same maligne ćelije, a da netumorske ćelije ostanu neoštećene. Za sada ovaj princip ispunjava samo RIT. Sa velikim trudom timovi naučnika su uspeli da izoluju specifična monoklonska antitela: A33, CD 20, CD 25, F6 i dr. i takođe sa velikim trudom da ih obeleže sa alfa i beta emiterima, a da pritom u SMA nije poremećeno vezivanje za malignu ćeliju koju treba da unište. Obeležena SMA koriste se u lečenju, za sada najčešće, non-Hodgkin limfoma (NHL), a pokušava se lečenje kolorektalnog karcinoma, malignog melanoma, malignog glioma i malignih tumora dojke. Radionuklidi koji se koriste u ovoj terapiji trebalo bi da budu čisti alfa emiteri: Asttin 211-At; beta emiteri: Yitrium 90:Y, Lutetium 177-Lu, Samarium 153-Sm, međutim još uvek se koristi i radioaktivni 131-I, koji je beta i gama emiter, jer se sa njim najuspešnije markiraju neka SMA. Radioimunoterapija se daje isključivo u infuziji. Ako se koriste alfa i beta emiteri za njihovo obeležavanje, pacijent može da primi RIT u dnevnoj bolnici, bez posebnog retmana. Ako su SMA obeležena 131-I, bolesnik mora biti zbrinut u terapijskom bloku nuklearno medicinskog odelenja dok aktivnost od gama zračenja ne padne na zakonski dozvoljenu. Da bi se postigao efekat RIT mora se znati sa kojom je aktivnosti obeleženo SMA i koliki je radiacioni efekat terapije. Obeležena SMA cirkulišu, pošto se terapija provodi u infuziji, i ona se vežu, "lepe se", za maligne ćelije tumora gde ih svojim alfa ili beta česticama uništavaju direktno, do smrti ćelije, za koju su vezani ili da od tog mesta deluju zračno na okolne ćelije tumora i njih uništavaju po "cross-fire" efektu. Znači RIT-om se ciljano uništava tumorsko maligno tkivo dok zdravo tkivo nije izloženo štetnom efektu ili minimalno, uz periferiju tumora, za razliku od drugih vidova onkološke terapije (radioterapija sa zatvorenim i otvorenim izvorima zračenja i hemioterapija). Prema literaturnim podacima ima rezulteta kod kombinovanog lečenja hemioterapijom i RIT (L. Kostakogul et all, Eur J Nucl med (2001) 28/8, OS 78). Postoje podaci iz više centra iz USA, gde je lečeno 143 pacijenta od B-cell NHL sa 90-Y-CD20 (D. Lamonica et all: Eur J Nucl med (2001) 28/8, OS72). Englezi su lečili 47 bolesnika od NHL sa I-131 ANT-CD-20 i pratili su ih 2 godine sa dobrim rezultatima (H. jan et all, Eur J Nucl med (2001) 28/8, OS 75). Iznet je princip delovanja RIT i literaturni klinički podaci iz nekoliko renomiranih centara sve sa ciljem da ova terapija počne da se primenjuje i na našem Institutu za onkologiju.
  Keywords: Radioimunoterapija; Monoklonsko antitelo; Radioizotop, obeležavanje; non-Hodgkin limfom  
© Academy of Studenica, 2002