|
8th
International Inter University Scientific Meeting
Academy of Studenica
NEW
TRENDS IN DIAGNOSTICS AND THERAPY OF MALIGNANT TUMORS
Organizer:
Institute of Oncology Sremska Kamenica, Yugoslavia
Co-organizers: Institute
for Oncology and Radiology, Belgrade, Yugoslavia;
"Aristotel School", Thessaloniki, Greece
President: Prof.Dr.
Vladimir Vit. Baltić
|
|
|
|
RADIOIMMUNOTHERAPY
IN ONCOLOGY
M. Malešević
Department for Nuclear Medicine, Institute
of Oncology, Sremska Kamenica, Yugoslavia
|
|
|
ABSTRACT
Na
primeni radioimunoterapije (RIT) naučnici rade oko 30 godina i još
uvek je ova terapija u eksperimentalnoj fazi i u fazi kliničkih
ispitivanja. Danas se ona primenjuje u velikim, bogatim nuklearno
medicinskim i onkološkim centrima u americi i u Zapadnoj Evropi.
Cilj rada je da se objasni šta je RIT, na kom principu se zasniva
i kakva je njena klinička primena, prema literaturnim podacima.
radiimunoterapija podrazumeva obeležavanje specifičnih monoklonalnih
antitela (SMA) za određene vrste malignih tumora, alfa i beta emiterima,
čime se postiže maksimalno uništenje ćelija tumora, radiacijom,
a da pritom nisu oštećene somatskle ćelije. Princip terapije malignih
tumora radioaktivnim izotopima je ugrađivanje radionuklida u tumorsku
ćeliju u tolikoj količini da se postigne letalna doza radijaciom
same maligne ćelije, a da netumorske ćelije ostanu neoštećene. Za
sada ovaj princip ispunjava samo RIT. Sa velikim trudom timovi naučnika
su uspeli da izoluju specifična monoklonska antitela: A33, CD 20,
CD 25, F6 i dr. i takođe sa velikim trudom da ih obeleže sa alfa
i beta emiterima, a da pritom u SMA nije poremećeno vezivanje za
malignu ćeliju koju treba da unište. Obeležena SMA koriste se u
lečenju, za sada najčešće, non-Hodgkin limfoma (NHL), a pokušava
se lečenje kolorektalnog karcinoma, malignog melanoma, malignog
glioma i malignih tumora dojke. Radionuklidi koji se koriste u ovoj
terapiji trebalo bi da budu čisti alfa emiteri: Asttin 211-At; beta
emiteri: Yitrium 90:Y, Lutetium 177-Lu, Samarium 153-Sm, međutim
još uvek se koristi i radioaktivni 131-I, koji je beta i gama emiter,
jer se sa njim najuspešnije markiraju neka SMA. Radioimunoterapija
se daje isključivo u infuziji. Ako se koriste alfa i beta emiteri
za njihovo obeležavanje, pacijent može da primi RIT u dnevnoj bolnici,
bez posebnog retmana. Ako su SMA obeležena 131-I, bolesnik mora
biti zbrinut u terapijskom bloku nuklearno medicinskog odelenja
dok aktivnost od gama zračenja ne padne na zakonski dozvoljenu.
Da bi se postigao efekat RIT mora se znati sa kojom je aktivnosti
obeleženo SMA i koliki je radiacioni efekat terapije. Obeležena
SMA cirkulišu, pošto se terapija provodi u infuziji, i ona se vežu,
"lepe se", za maligne ćelije tumora gde ih svojim alfa ili beta
česticama uništavaju direktno, do smrti ćelije, za koju su vezani
ili da od tog mesta deluju zračno na okolne ćelije tumora i njih
uništavaju po "cross-fire" efektu. Znači RIT-om se ciljano uništava
tumorsko maligno tkivo dok zdravo tkivo nije izloženo štetnom efektu
ili minimalno, uz periferiju tumora, za razliku od drugih vidova
onkološke terapije (radioterapija sa zatvorenim i otvorenim izvorima
zračenja i hemioterapija). Prema literaturnim podacima ima rezulteta
kod kombinovanog lečenja hemioterapijom i RIT (L. Kostakogul et
all, Eur J Nucl med (2001) 28/8, OS 78). Postoje podaci iz više
centra iz USA, gde je lečeno 143 pacijenta od B-cell NHL sa 90-Y-CD20
(D. Lamonica et all: Eur J Nucl med (2001) 28/8, OS72). Englezi
su lečili 47 bolesnika od NHL sa I-131 ANT-CD-20 i pratili su ih
2 godine sa dobrim rezultatima (H. jan et all, Eur J Nucl med (2001)
28/8, OS 75). Iznet je princip delovanja RIT i literaturni klinički
podaci iz nekoliko renomiranih centara sve sa ciljem da ova terapija
počne da se primenjuje i na našem Institutu za onkologiju.
|
|
|
Keywords:
Radioimunoterapija; Monoklonsko antitelo; Radioizotop, obeležavanje;
non-Hodgkin limfom |
|
|